Hrvatski rast i razvoj #1

Za hrvatsku ekonomsku vele/silu = Završetak Domovinskoga rata

Hrvatska kao ekonomska i gospodarska vele/sila?!

Fantazija? Megalomanstvo? Ekstravagancija? Bombastičnost? Suluda zamisao?

Suludija od sna kojega smo sanjali 888 godina (nakon 1102.)? Nemojmo se rugati ni blesirati i pokazivati svoje neznanje i neodgovornost - u pitanju je naš opstanak.

Hrvatska je odavno punoljetna država i odavno je morala shvatiti i doznati da:

Mostove i pruge, brodove, civilne i bojne zrakoplove, hitne službe, stanove, vrtiće, škole, bolnice, tvornice i biznise, aute, telefone i dnevnice dužnosnikā vlastī, penzije, istraživanja i znanost itd, sve to financira snaga i sposobnost vlastitoga gospodarstva. U privatnome sektoru. U javnome sektoru. U kombiniranim zahvatima.

Da moderno doba ima stalne, brze i duboke promjene i neizvjesnosti. No, ima nekoliko fenomena izvjesnosti prema kojima savjesni i odgovorni (=efektivni) egzekutivci mogu osmisliti strategiju svojih službi i organizacija. Te izvjesnosti su primarno društvene i političke naravi, nisu u biti ekonomske:

▪ Pad nataliteta, kolaps stopa rasta i obnove stanovništa zemlje.

▪ Pomaci u fizičkoj lociranosti i disperziji raspoloživoga prihoda stanovništva (za kupovinu) u pojedinim dijelovima zemlje.

▪ Definiranje performansā.

▪ Globalna kompetitivnost.

▪ Rastuća opozicija i nesuglasje između ekonomske globalizacije i političkog usitnjavanja, razdvajanja i fragmentiranja.

Gospodarstvo je 'samo jedan oblik i jedna dimenzija zamršene ljudske djelatnosti… ovdje ga ne apsolutiziramo: proizvodnja i potrošnja robe nije središte društvenoga života ni jedina vrijednost društva, a ako jê, onda trebamo naći uzroke u ekonomskom sustavu i u činjenici da je sav društveno-kulturni sustav oslabio, da ignorira etičku i religioznu dimenziju te se ograničava samo na proizvodnju dobara i usluga' (Kompendij socijalnoga nauka Crkve, broj 375).

Provođenje nove vizije društva – ispravne strukture industrijskoga društva - može prekinuti sadašnju statičnost i manjak agilnosti i pokretačke snage gospodarstva i društva. Adekvatne reforme će biti samo asistencija i dodatni instrumenti do cilja - ispravno odabrane koncepcije razvoja i rasta gospodarske i ekonomske snage ove zemlje.

Obrambenim domovinskim ratom (1990 do 1995.) smo obavili prvi preduvjet - vojnu pobjedu - za slobodno i funkcionalno industrijsko društvo. Domovinski rat je kao kriza utjecao na društvene i političke temelje Hrvatske kao pripadnice Zapadnoga svijeta iz kojega su je neki uspjeli isključiti i udaljiti 1918-e godine.

Drugi svjetski rat se vodio s ''jednom jedinom temom: društveni i politički poredak potpuno nove fizičke realnosti koju je čovjek Zapada stvorio kao svoj habitat, prirodno stanište, nakon James Wattova izuma parnoga stroja prije 270-ak godina.''* To je prvi rat koji se vodio kao industrijski rat u kojem je industrija bila glavna borbena sila, a ne tek pomoćna. Svaki mir nakon II. svjetskoga rata je morao biti industrijski mir – pa jesmo li stekli taj mir i postali slobodno industrijsko funkcionalno društvo sa slobodnom vlasti? Nismo. Postali smo društvo financijaša i financija, ideologije su uspostavile svoj primat, a mi smo i dalje tek poslužitelj ekonomiji i financijama za stvaranje milijunaša i paupera Hrvatske i šire.

Moderno doba nije uspostavilo taj industrijski mir u kojemu je industrija središte, a ne periferija mirnodopske društvene organizacije; zakon je političkoga života da se organizacija društva i u miru i u ratu zasniva na istim principima i da slijedi ista strukturna pravila.*

Jednom rat stvara, ili bar kristalizira, novo društvo, drugi put donosi mir. Političar praktičar smatra da je to nadmudrivanje u stilu ''kokoš ili jaje''; ali je činjenica da društvo i u ratu i u miru mora biti jedno, cjelina. I I. svjetski rat je u finalnim fazama postao industrijski rat (velike materijalne bitke 1917. i 1918.) no mir nakon njega nije bio industrijski mir. Tadašnja slobodna društva nisu bila sposobna iznaći društvenu i političku organizaciju za industrijski sistem. Društveno organiziranje svijeta Zapada nije riješilo ovaj problem u međuraću, nije ni pokušalo. Snažno se nastojalo ponovo vratiti predindustrijsko društvo iz 1913-e i inzistiralo na 'trajnome miru' radi očuvanja versajske strukture svijeta. 'Trajni mir' je stvar milenija, a ne bilo kojega ljudski stvorena društva.

Usredotočimo se na koje ulagačke mogućnosti doprinose i koriste našem društvu, našem čovjeku i našoj budućnosti?! Hrvatska nužno treba novu teoriju svoga društva i nove teorije biznisa koje će zaokružiti i ispuniti viziju solidnog razvoja hrvatskoga društva. Prionimo društvenim i političkim stvarnostima jer politička sloboda nije lagana ni automatska ni ugodna ni sigurna. Ona je odgovornost pojedinca za odluke društva kao da su to njegove vlastite odluke – one to doista i jesu kao moralna istina i kao su-dioništvo u odgovornosti.

Korijeni slobode su u Propovjedi na Gori i Poslanicama Apostola Pavla, a sveti Augustin je prvi cvijet na drvu slobode. No mi danas imamo probleme sa shvaćanjem (spoznajom) da je sloboda pitanje odluke i odgovornosti. Sloboda, kakvu smo bili pozvani da upoznajemo u prošlih dvije tisuće godina, nije zamisliva ni prije ni izvan kršćanske ere.

___________

* Ako nekoga zanima: PFDrucker, The future of industrial man: a conservative approach, 1942, 1965: Sadržaj: I The war for industrial society II What is a functioning society? III The mercantile society of the nineteenth century IV The industrial reality of the twentieth century V The challenge and the failure of hitlerism VI Free society and free government VII From Rousseau to hitlerism VIII The conservative counterrevolution of 1776 IX A conservative approach.

11.08.2018.



I. O definiciji ''ekonomske vele/sile''

Gospodarska sila je stanje s dovoljno proizvodnih resursa na zahtjev: materijalā, radnikā, novāca za stvaranje dobara i usluga; stanje s kapacitetima donošenja i provođenja ekonomskih odluka o alokaciji resursa, o razdjelbi roba i usluga, itd. (Businessdictionary.com)

Ekonomska sila – važna zemlja koja može proizvesti, kupiti ili prodati mnogo proizvoda i usluga; postoji utjecaj, sposobnost, zemlje da mnogo proizvede, kupi ili proda. (https://dictionary.cambridge.org/)



Upućeni kažu da je 'ekonomska snaga' (sila ekonomije, moć ekonomije) korisna i vrijedna kvaliteta, da predstavlja važnu stratešku prednost zemlje.

Šira definicija 'ekonomske sile': sposobnost kontrole ili utjecaja na ponašanje drugih planiranim i politički motiviranim korištenjem ekonomskih sredstvava. Nacionalna ekonomska sila podrazumijeva položaj kojim vlada koristi, nudi ili uskraćuje nešto čak kada je to u privatnim rukama.

Ekonomska snaga je i sposobnost otpora vanjskoj kontroli ili utjecaju jer je ovisnost o vanjskom snabdjevanju dovoljno raznolika da spriječi ranjivost zbog vanjskoga pritiska.

Kupovna moć (purchasing power) u kontekstu, utječe na sve aspekte ekonomije: na kupce koji kupuju robe, na ulagače, na cijene vrijednosnica, na ekonomski prosperitet zemlje.

Prema stvarnoj potrošnji Hrvatska je pretposljednja u EU (podatak u lipnju 2018), vidi Pregled performansa Hrvatske.

Monopolni utjecaj

Mogućnost pogađanja, nagodbe

Menadžerska moć



II. Stanje kompetitivnosti RH:

pregled performansā Hrvatske (na hrvatskom)



Izvor: Indeks globalne kompetitivnosti Hrvatske: 2017-2018, http://www3.weforum.org/docs/GCR2017-2018/05FullReport/TheGlobalCompetitivenessReport2017%E2%80%932018.pdf

Kod svakoga pothvata je pametno i nužno pogledati stvarnosti u oči koliko god neugodna. Indeks IDI, Inclusive Development Index, je alternativa za BDP, Hrvatska je u grupi Ekonomije u razvoju (spori napredak). Rast je nužan, ali nije dovoljan uvjet za vidljiviji porast medijana životnoga standarda:

2012-13: 81. od 144 mjerene zemlje

2013-14: 75./148 zemalja

2014-15: 77./144 zemlje

2015-16: 77./140 zemalja

2016-17: 74./138 zemalja

2017-18: 74./137 zemalja



Indeksna komponenta (2017-18): http://www3.weforum.org/docs/WEF_Forum_IncGrwth_2018.pdf.

Mjesto Hrvatske / 137 zemalja | ocjene (1-7)

Podindeks A: Osnovni zahtjevi 58./137 │ 4,8

1 stup: Institucije 102. │ 3,5

2 stup: Infrastruktura 48. │ 4,6

3 stup: Makroekonomsko okruženje 60. │ 4,8

4 stup: Zdravlje i osnovno obrazovanje 44. │ 6,1

_____________

Podindeks B: Uvećavatelji eficijencije* 69. │ 4,1

5 stup: Više obrazovanje i trening 60. | 4,5

6 stup: Eficijencija tržišta roba 99. | 4,0

7 stup: Eficijencija tržišta rada 107. | 3,8

8 stup: Razvoj financijskoga tržišta 95. | 3,6

9 stup: Tehnološka pripravnost 43. | 5,0

10 stup: Veličina tržišta 77. | 3,6

_____________

Podindeks C: Faktori inovativnosti i sofisticiranosti 99. | 3,4

11 stup: Sofisticiranost poslovanja 82. | 3,8

12 stup: Inovativnost u poslovanju 106. | 2,9



Profil RH

Komponenta indeksa Mjesto HR / 137 Ocjena

1. Stup: Institucije 102/137 3,5

1.01 Vlasnička prava 113 3,6

1.02 Zaštita intelektualnoga vlasništva 84 3,8

1.03 Diverzifikacija javnih fondova 105 2,8

1.04 Povjerenje u političare 116 2,0

1.05 Neredovito plaćanje i podmićivanje 77 3,8

1.06 Sudska neovisnost 114 2,9

1.07 Favoritizam u odlukama Vladinih službenika 122 2,1

1.08 Efektivnost (ispravnost) trošenja Vlade 114 2,4

1.09 Vladine regulativa kao opterećenje 135 1,9

1.10 Uspješnost pravnog okvira u rješavanju svađa 135 2,1

1.11 Uspješnost pravnog okvira s izazovima regulative 135 2,1

1.12 Transparentnost nastanka Vladinih politika 128 3,1

1.13 Trošak poslovanja zbog terorizma 18 5,9

1.14 Trošak poslovanja zbog kriminala i nasilja 24 5,3

1.15 Organizirani kriminal 67 4,9

1.16 Pouzdanost usluga policije 58 5,3

1.17 Etičnost ponašanja firmi 97 3,4

1.18 Snaga standardā u kontroli (auditing) i izvještavanju 91 4,2

1.19 Efikasnost korporacijskih odbora 101 4,5

1.20 Zaštita interesa manjih dioničara 102 6,7

1.21 Zaštita ulagača, investitora 0-10 (najbolja) 26 6,7



2. stup: Infrastruktura 48/137 4,6

2.01 Kvaliteta ukupne infrastrukture 37 4,7

2.02 Kvaliteta cesta 19 5,5

2.03 Kvaliteta željezničke infrastrukture 70 2,8

2.04 Kvaliteta lučkih infrastruktura 45 4,6

2.05 Kvaliteta zrakoplovne infrastrukture 74 4,2

2.06 Koliko zrakoplovnih sjedala km raspoloživo milijun/tjedan 74 138,2

2.07 Kvaliteta ponude električne struje 39 5,8

2.08 Broj pretplatnika na mobilni telefon /na 100 st. 96 104,1

2.09 Broj fiksnih telef. linija /100 st. 30 33,9



3. stup: Makroekonomska sredina 60/137 4,8

3.01 Bilanca proračuna Vlade % BDP 39 -1,5

3.02 Ukupna nacionalna štednja % BDP 56 22,8

3.03 Inflacija god % promjene 89 -1,1

3.04 Dug Vlade % BDP 115 84,4

3.05 Kreditni rejting RH 0-100 (najbolji) 67 53,3



4. stup: Zdravlje i osnovno obrazovanje 44/137 6,1

4.01 Malarija broj slučaja /100.000 st. neprimjenjiv m.f.

4.02 Utjecaj malarije na biznis neprimjenjiv

4.03 Tuberkuloza broj slučaja/100.000 st. 36 13,0

4.04 Utjecaj tuberkuloze na poslovanje 11 6,8

4.05 HIV % odraslih 1 <0,1

4.06 Utjecaj HIV/AIDS na poslovanje 5 6,8

4.07 Smrtnost novorođenčadi broj mrtvih/1.000 živorođenih 29 / 3,6

4.08 Očekivana životna dob godine 43 77,3

4.09 Kvaliteta osnovnog obrazovanja 71 4,0

4.10 Stopa upisa u osnovnu školu neto % 27 98,4



5. stup: Visoko obrazovanje i trening 60/137 4,5

5. 01 Stopa upisa u srednju školu ukupno % 55 98,2

5.02 Stopa upisa u tercijarno obrazovanje ukupno% 27 69,1

5.03 Kvaliteta sustava obrazovanja 112 2,9

5.04 Kvaliteta poduke u mat. i znanostima 57 4,3

5.05 Kvaliteta škola za menadžere 93 3,8 ←→

5.06 Pristup i-mreži u školama 109 3,4

5.07 Ponuda specijaliziranih trening usluga lokalno 78 4,2 ←→

5.08 Raširenost treninga osoblja 130 3,1



6. stup: Eficijencija tržišta robā 99/137 4,0

6.01 Jačina lokalnoga natjecanja 102 4,7

6.02 Tržišna dominacija 113 3,1

6.03 Efektivnost anti-monopolne politike 91 3,4

6.04 Učinak porezā na ulaganje 125 2,7

6.05 Stopa ukupnih poreza %profita 14 20,9

6.06 Broj procedura za početak biznisa 91 / 8

6.07 Vrijeme za početak biznisa broj dana 40 7,0

6.08 Trošak poljoprivredne politike 134 2,6 ←→

6.09 Pretežitost ne-carinskih prepreka 23 5,0

6.10 Trgovinske carine %carine 5 1,0

6.11 Učestalost stranoga vlasništva 89 4,3

6.12 Poslovni učinak pravila na direktna strana ulaganja 99 4,2

6.13 Opterećenje carinskih procedura 64 4,2

6.14 Uvoz %BDP 53 50,7

6.15 Stupanj usmjerenosti na kupce, stav prema kupcu 102 4,2

6.16 Sofisticiranost kupaca 116 2,7



7. stup: Eficijencija tržištā rada 107/137 3,8

7.01 Ko-operativnost u odnosima radnika-poslodavaca 135 3,4

7.02 Fleksibilnost u određivanju nadnica 66 4,9

7.03 Zapošljavanje i otpuštanje u praksi 131 2,6

7.04 Redundantni troškovi (kompenzacija, otpremnina radniku za gubitak posla) tjedni s plaćom 63/15,1 ←→

7.05 Koliko porezi potiču na rad 133 2,6

7.06 Plaća i produktivnost 101 3,5

7.07 Oslonac na profesionalne menadžere 101 3,7

7.08 Kapacitet HR da zadrži talentirane ljude 131 2,1

7.09 Kapacitet HR da privlači talentirane ljude 135 1,8

7.10 Udio žena u radnoj snazi prema br. muškaraca 50 0,87



8. stup: Razvoj financijskih tržišta 95/137 3,6

8.01 Raspoloživost financijskih usluga 110 3,6

8.02 Priuštivost financijskih usluga 105 3,3

8.03 Financiranje putem lokalnoga equity/stock tržišta 99 3,0

8.04 Lako do zajma 97 3,4

8.05 Dostupnost ulagačkog, venture, kapitala 117 2,3

8.06 Solidnost banaka 69 4,9

8.07 Regulativa burzi vrijednosnica 77 4.1

8.08 Indeks zakonskih prava 0-10 (najbolje) 69 5



9. stup: Tehnološka opremljenost 43/137 5,0

9.01 Dostupnost najnovijih tehnologija 65 4,8

9.02 Uporaba tehnologije u tvrtkama 91 4,2

9.03 Direktna strana ulaganja i transferi tehnologija 111 / 3,7

9.04 Broj korisnika Interneta % stanovnika 48 72,7

9.05 Pretplate na fiksni širokopojasni Internet /na 100 st. 38 24,6

9.06 Širokopojasni Internet kb/s/user 38 119,0

9.07 Pretplate na mobilni širokopojasni /100 st. 41 79,7



10. stup: Veličina tržišta 77/137 3,6

10.01 Veličina domaćega tržišta-indeks 80 3,3

10.02 Veličina vanjskoga tržišta-indeks 69 4,5

10.03 BDP Purchasing Power Parity milijarde $ 75 95,1

10.04 Izvoz %BDP 27 54,0



11. stup: Sofisticiranost poslovanja 82/137 3,8

11.01 Broj mjesnih snabdjevača 103 4,1

11.02 Kvaliteta mjesnih snabdjevača 50 4,6

11.03 Stanje razvoja klastera 130 2,9

11.04 Narav natjecateljske prednosti 60 3,7

11.05 Širina 'lanca vrijednosti' 76 3,7

11.06 Kontrola međunarodne distribucije 70 3,6

11.07 Sofisticiranost proizvodnoga procesa 74 3,7

11.08 Stupanj, širina pokrivenosti marketingom 101 4,1

11.09 Volja za delegiranje autoriteta 115 3,7



12. stup: Inovativnost 106/137 2,9

12.01 Kapaciteti za inoviranje 120 3,4

12.02 Kvaliteta istraživačkih znanstvenih institucija 66 3,8

12.03 Izdvajanje kompanija za istraživanje&razvoj 97 3,0

12.04 Suradnja Sveučilišta-industrije u istraž&razvoju 118 2,7

12.05 Vlada osigurava proizvode naprednih tehnologija 134 2,3

12.06 Možemo li do znanstvenika i inženjera 95 3,6

12.07 PCT patenti prijave/mil. st. 42 9,5



Najproblematičniji faktori za poslovanje u Hrvatskoj (WEF 2017):

Neučinkovita birokracija vlasti 21,8

Pomjenjivost politika 13,4

Porezna regulativa 12,4

Korupcija 11,5

Porezne stope 11,0

Nedovoljni kapaciteti za inovacije ?!

Pristup novcu

Restriktivna radna regulativa

Neadekvatno educirana radna snaga

Nestabilna vlada/coup

Slaba radna etika radne sile

Kriminal i krađa

Neadekvatna ponuda infrastrukture

Regulacija strane valute

Loše javno zdravstvo

Inflacija



21.05.2018.

          Brojač posjeta: 1750                                                                                                                                  Dizajn: Aleksandar Kostjuk